Letnja sunčeva svetlost

Zašto je letnja sunčeva svetlost na 65°N važna

Veliki ledeni pokrivači rasli su na visokim severnim širinama, a da li će rasti zavisilo je od toga koliko je zimskog snega preživelo leto. Sunčeva svetlost usred leta na 65°N je standardno merilo za to.

Dnevni prosek na vrhu atmosfere, za letnji solsticijum

Gde

Visoke severne širine

65°N prolazi kroz severnu Kanadu, Skandinaviju i Sibir, blizu nekadašnjih ledenih pokrivača.

Kada

Usred leta

Leto određuje koliko se zimskog snega topi.

Šta meri

Dolaznu sunčevu svetlost

Insolacija je energija koja stiže na vrh atmosfere. To nije temperatura.

Leto je važnije od zime

Ledenom pokrivaču je potreban sneg, a taj sneg mora da opstane preko leta. Snežna zima praćena sunčanim letom ne ostavlja ništa. Hladno leto pušta da se sneg gomila godinama.

Zato Milankovićeva teorija gleda letnji energetski bilans na visokim severnim širinama. Ona povezuje orbitu sa onim što odlučuje da li led raste: koliko se snega topi.

Zašto 65°N

Linija 65°N prolazi kroz zonu u kojoj su rasli veliki severni ledeni pokrivači. Daje jedan broj koji je lako porediti kroz vreme.

Istraživači koriste i druge geografske širine, druga godišnja doba i zbirove za celo leto. Vrednost za solsticijum na 65°N je jednostavna za objašnjenje i prati iste ritmove.

Šta taj broj ne može da ti kaže

To je sunčeva svetlost na vrhu atmosfere. Ne daje temperaturu vazduha, sneg, morske struje, gasove staklene bašte ni zapreminu leda. Oni zavise od atmosfere, okeana, kopna i klime koja im je prethodila.

Veći broj može podstaći topljenje. Koliko će se otopiti zavisi od svega toga.

Isprobaj sam

Promeni orbitu

Pomeraj sva tri kretanja i gledaj kako se menja sunčeva svetlost usred leta na 65°N.

Otvori laboratoriju

Pitanja

Kratki odgovori

Šta znači insolacija?

Dolazno sunčevo zračenje. Može se dati za bilo koju geografsku širinu i dan, na vrhu atmosfere ili na tlu. Ovde je to dnevni prosek na vrhu atmosfere.

Zašto ne koristiti globalni godišnji prosek?

Topljenje je sezonsko i lokalno. Globalni godišnji prosek se jedva menja sa orbitom. Menja se to kako se sunčeva svetlost raspoređuje između godišnjih doba i geografskih širina.